Diskriminacija Roma u medijskim naslovima

Piše: Irma Husić

„Silovana petnaestogodišnja Romkinja“ ili „Romi pokrali staricu na ulici“, samo su neki od naslova koje skoro svakodnevno možemo vidjeti u nedijima u Bosni i Hercegovini. Vrlo rijetko, ili skoro nikako ne možemo vidjeti naslove u kojima se naglašava da je neko Srbin, Hrvat, Bošnjak… Diskriminacija romske nacionalne manjine u medijima postala je toliko uobičajena da je gotovo nemoguće za običnog građanina da shvati da se radi o diskriminaciji.

Lopovi, prosjaci, trgovci djecom…

1

Identitet djece romske nacionalnosti koja su uključena u dnevne događaje, a posebno ako se izvještava o kriminalnim radnjama, bilo kao žrtve ili kao počinioci, gotovo uvijek se objavljuje, a da se pritom ne traži saglasnost staratelja. Rezultati istraživanja koje je obavio Mediaplan institut pokazuju da u izvještavanju o romskoj populaciji i njihovim problemima u BiH dominiraju vijesti iz kriminala i crne hronike. Čak 148 objava (ili 23%) tokom 2008. godine se odnosilo na crnu hroniku, na političku prezentaciju odnosilo samo pet posto tekstova, dok na zapošljavanje svega dva procenta. U svakodnevnom izvještavanju mediji su skloni stereotipnom prikazivanju Roma kao „lopova“, „prosjaka“, „trgovaca djecom“, a veliki broj objava je neutralnog sadržaja sa isto tako neutralnim uklonom novinara samo konstatovao probleme bez vidljivijeg novinarskog angažmana na njihovom rješavanju ili imenovanja krivaca za takvu situaciju, navodi se u izvještaju Mediaplan instituta.

„Izvještavanje o pripadnicima romske nacionalne manjine redovno je bazirano na stereotipima. Svjedoci smo slučajeva kada se u novinama ne navodi ime i prezime osobe počinitelja nekog krivičnog djela, ali da se naglašava nacionalna pripadnost, ukoliko se radi o Romima. Postoji niz stereotipa koji se nerijetko ponavljaju u medijima, poput tih da su Romi prljavi i nezainteresovani za rad. Najgori stereotip koji sam čula je taj da u Bosni i Hercegovini nema medija na romskom jeziku jer ni Romi sami ne poznaju svoj jezik“, kazala je Borka Rudić, generalna tajnica udruženja Bh. novinari.

Mač sa dvije oštrice

U izdanju “Dnevnog avaza” od 7. augusta 2005. godine, na naslovnoj i 23. stranici objavljena je fotografija na kojoj se vidi tijelo djevojčice ispod tramvajskih šina, te grupa ljudi koja promatra njeno tijelo. Pored kršenja člana 11 koji govori o zabrani fotografisanja djece mlađe od 15 godina bez dozvole roditelja, prekršen je i član 4 Kodeksa za štampu, navodeći podatak da je djevojčica romske nacionalnosti. Potpuno je neprihvatljivo navođenje nacionalnosti povrijeđene djevojčice budući da taj podatak ni na koji način ne može doprinijeti razjašnjavanju okolnosti pod kojima se desila nezgoda, ali može izazvati različita tumačenja u javnosti. Na ovaj slučaj je upućena žalba, ali konkretnih rezultata i pomaka u izvještavanju ovog, ali i ostalih medija, nažalost nema.

4

Iz Vijeća za štampu saznajemo da navedeni primjer nije jedini na kojeg su upućene žalbe građana, te da u arhivi posjeduju niz sličnih slučajeva, ali da se način izvještavanja o ovoj nacionalnoj manjini ne mijenja.

„Izvještavanje o Romima u medijima je mač sa dvije oštrice. Činjenica je da većina Roma u našoj državi živi u lošim uslovima, ali bit izvještavanja ne bi trebalo biti izvještavanje samo o negativnostima, nego i promovisanje romske nacionalne kulture i baštine. Teško je razbiti predrasude kada se ne promovišu pozitivne stvari“, izjavio je Nedžad Jusić, predsjedavajući vijeća nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. On kaže kako je zakonom propisano promovisanje kultura nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini pa samim tim i romske. „Razumijem da komercijalni mediji ne mogu, ili ne žele izdvajati medijski prostor za ovakve stvari, ali to je sigurno dužnost javnih emitera, koji to ne rade ili rade veoma malo“, dodaje Jusić.

U ovakvim slučajevima traži se reakcija društva na kršenje nečijih osnovnih prava, odnosno na diskriminisanje određene društvene grupe. Međutim, reakcije nema. Ljudi su se saživjeli sa načinom izvještavanja o Romima, i ne smatraju to kršenjem bilo čega, jer su i u njihovim očima Romi onakvi kakve ih društvo predstavlja. Već smo puno puta čuli kako su mediji ogledalo društva, odnosno kako mediji oblikuju društvo. Koliko je čvrsta ta uzajamna veza i koliko se stereotipno i diskriminatorno izvještavanje medija projektira u društvu, pokazuje upravo slučaj bosanskohercegovačkih Roma.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s