Facebook – Gubljenje vremena ili ne?

Piše: Amila Lončarić

3Svjedoci smo, a najvjerovatnije i aktivni korisnici najpopularnije društvene mreže, Facebook. Prema istraživanju koje je nedavno provedeno među građanima Bosne i Hercgovine, oko 93% učesnika ima profil na ovoj društvenoj mreži, 5,5 % ispitanika osim na Facebooku, profil ima i na nekoj drugoj mreži. Široko je rasprostranjen i dosegao je veliku popularnost, te je bitno na koji način i u koje svrhe ga koristimo. Iako sadrži mnogo edukativnih i informativnih sadržaja, te nam omogućava da ostanemo u kontaktu sa porodicom i prijateljima koji žive u drugim gradovima ili državama, također i daje priliku za promociju raznih firmi ili proizvoda. Nažalost, naročito u zadnje vrijeme ove se mogućnosti Facebooka zloupotrebljavaju. Tako nam se dešava da uđemo na profil da nešto provjerimo, nakon nekoliko sati smo zaboravili zašto smo došli, potrošili smo dosta vremena, a ništa nismo uradili niti smo bogatiji za neko saznanje. Iskoristimo priliku da se ispiričamo sa dugogodišnjim prijateljem koji živi samo nekoliko ulica dalje od naše i tako se mjesecima ne vidimo, a nije ni rijetkost da putem chata komuniciramo sa bratom ili sestrom koji su u susjednoj sobi. Već spomenuto istraživanje je pokazalo da čak 44% korisnika Facebooka provedu od jednog do tri sata dnevno na ovoj društvenoj mreži, a 65% ispitanika kazalo je kako ga prvobitno koristi za zabavu. Chat za neobavezan razgovor sa prijateljima koristi čak oko 71% ispitanika. Tvrdnju da se Facebook koristi za sticanje društvenog ugleda i popularnosti, za zadovoljavanje radoznalosti, te za samopromociju veći dio ispitanika je podržao, a tome smo i sami svjedoci. Odgovore o raznim upotrebama i zloupotrebama društvenih mreža dala nam je psihologinja Emina Gljiva.

1. Može li se objasniti otkuda zapravo potreba za kreiranjem profila na društvenim mrežama?

Početna ideja društvenih mreža bila je upravo u tome da pojedinac stekne nova poznanastva. Kreiranjem profila iznosimo informacije o sebi koje mislimo da bi mogle biti zanimljive drugim ljudima, naše interese, aktivnosti, stvari koje volimo ili ne. Na taj način se prezentujemo, a i trazimo ljude koji bi mogli biti slični nama.

2. Da li su društvene mreže poput Facebooka postale „lična karta“ pojedinaca, te kakvu sliku o sebi, u virtualnom svijetu, time žele stvoriti?

2

Na ovo pitanje bi vrijedilo pravilo “zlatne sredine”. Društvene mreže mogu biti veoma korisne, ali ako naše predstavljanje na određenoj društvnoj mreži odstupa od našeg “realnog ja”, može djelovati nepovoljno. Sasvim je prirodno željeti se predstaviti malo boljim nego što jesmo. Na taj način povećavamo samopuzdanje, ali ako je naša “slika o sebi” u potpunosti izgrađena na virtuelnim informacijama, u stvarnom svijetu može prouzrokovati probleme.

3. U kolikoj mjeri bismo trebali koristiti zabavne sadržaje i igre na Facebooku, i koji bi bio rezultat tog korištenja?

Igre na Facebooku mogu služiti u slobodno vrijeme za razonodu. Bitno je koliko vremena želimo potrošiti i kakve sadržaje biramo. Igre mogu biti eduaktivne, ali je njihova prvenstvena namjena zabava. U granicama u kojima zbog igrice nećemo ustajati u 3h ujutro, igrice su sasvim u redu. Opet naglašavam da je jako bitno koliko vremena odvojimo za igranje i kakav je sadržaj igrice.

4. Koja je svrha društvenih mreža sa psihološkog gledišta?

Početna svrha, kao što je već poznato, bila je sticanje novih poznanstava. Njihova namjena bila je smanjenje otuđenosti pojedinca. Danas je sasvim jasno da su društvene mreže proizvele upravo to što im nije bila namjena. Tokom života kreiramo “sliku o sebi” koja zapravo prestavlja mišljenje o nama samima. Ona je sastavljena od naših interesa, postupaka, želje ili najjednostavnije, ona predstavlja naše mišljenje o nama samima. Pitanje je da li sve što imamo reći o sebi želimo da bude na Facebooku, ili ćemo ipak naše “privatno ja” sačuvati od javnosti i/ili “prijatelja”.

5. Koliko psihološki društvene mreže mogu utjecati na čovjeka, i u kojem smislu?

Mogu utjecati na otuđenost isto koliko i na stvaranje kontakata, te svakodnevnu informiranost. Bitno je naglasiti na “potrebu za informiranošću” možemo pronaći i na drugim mjestima, budući da sadržaji koji su najpopularniji ne moraju biti i najkvalitetniji.

6. Da li se društvene mreže više koriste u zabavne ili društvene svrhe?

1

Mislim da su ta dva aspekta neodvojiva. Zabava je povezana sa druženjem i obratno. Oba aspekta su jako izražena, ali i pored društvenosti i zabave, postoje i druge zanimljive stvari, poput već spomenute samoprezentacije koja je, čini mi se, veoma izražena.

7. Šta zapravo Facebook čini toliko zanimljivim?

Naša potreba da budemo upoznati sa svakodnevnicama drugih ljudi, njihovim interesima, stavovima, lajkovima i sl., ali i da druge ljude uputimo u naše. Svrha je univerzalna, očuvanje i održavanje samopouzdanja. Paradoksalno je nažalost ako se to radi na račun vlastite privatnosti, djeljenjem sadržaja koji bi ipak trebali ostati privatni.

8. Da li nas društvene mreže više motiviraju na zabavljanje, a manje na educiranje?

Ovisno o našim stajalištima. Postoje stranice na Facebooku koje su jako edukativne. Međutim, najćešće nisu popularne. Ponovit ću da kvalitet i popularnost nekog sadržaja ne moraju ovisiti jedno o drugom. Jasno je da mediji, ali i javnost podstiču dijeljenje zabavnih i nekvalitetnih sadržaja, ali svaki pojedinac koji želi pronači kvalitetne informacije, će to i uraditi. Jedini problem je sa sve većim brojem djece na društvenim mrežama kojima je ipak potrebna određena doza nadgledanja od roditelja, te svakodnevno usmjeravanje na prikladne sadržaje, i vrijednosti koje im ipak društvene mreže ne mogu pružiti.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s