MMF nije humanitarna organizacija!

Piše: Nina Gavranić

Stand by aranžman sa MMF-om i sl. su naslovi koji se preskaču, vijesti koje se ne slušaju. Pitala sam ljude iz svoje okoline koliko znaju o ovoj temi. Uobičajen odgovor popraćen slijeganjem ramenima bi bio „Ne znam, ovi naši su nas opet zadužili…“

Ipak, trebali bismo znati.

U padu je sve, jedino što raste je vanjski dug koji se broji u milijardama. Šta će se desiti ukoliko država ne bude mogla vratiti dug uz pomoć novca? Isto što će se desiti ukoliko fizičko lice ne može vratiti kredit kod komercijalne banke: prvo ide oduzimanje pokretne imovine, zatim nepokretne. Zapravo, država trguje državnim firmama i na kraju – teritorijom. MMF funkcioniše kao bilo koja finansijska institucija, samo što je njen zvanični cilj „očuvanje i stabilizacija javnih finansija i monetarnog sistema“.

Država se 2009. godine zadužila kod MMF-a za pola milijarde KM. Budžetski proračun je napravljen tako da je trebao ostati višak sredstava pomoću kojih bi se servisirao kredit. I iz samog MMF-a kažu da BiH ima kapacitet da servisira svoje dugove.

Međutim…

Ukoliko BiH ne bude odobren kredit MMF-a, entiteti, kantoni i općine će biti u bezizlaznoj situaciji“, zavapio je Premijer Vjekoslav Bevanda. Iz ovoga možemo zaključiti da za vraćanje kredita novca nema, dakle plan da se stvori budžetski višak nije uspio.

A moglo se. Nije sve posljedica recesije, nešto je i posljedica nesposobnosti i nepotizma.

Bužetski prihodi jedne države su direktni i indirektni porezi, naknade, administrativne i sudske takse, kazne, te prihodi bužetskih korisnika. Tu su i državne firme. Pa gdje je zapelo? Ko nije prikupio planirano? Upravo ove sedmice je napokon objavljen spisak dužnika. Nije teško primijetiti da su najveći dužnici upravo u vlasništvu države. Tu je i posrnula privreda, kao i nekoliko „bezobraznika“ kao što su kladionice.

Dakle, i tu su novci. Taman toliko koliko bi trebalo da se ne digne novi kredit.

Davne 2010. godine pred izbore, iz SDP-a su bili protiv aranžmana sa MMF-om, i tada su obećali preispitati tu odluku ukoliko dođu na vlast. Došli su na vlast, i preispitali su ga tako dobro da su odlučili podići još jedan. Znamo da je prethodna vlast nemilice trošila državna sredstva, a da je nova naslijedila mnoge probleme, ali moglo je biti urađeno više.

Iz Gospodarske komore FBiH poručuju da nam kredit MMF-a ne treba. Ono što nam treba su krediti Evropske i Svjetske banke, jer to su krediti namijenjeni investicijama, realnom sektoru. Iz ove institucije smatraju da je bolje povećati PDV, očito po uzoru na susjednu Hrvatsku (u Hrvatskoj je stopa PDV-a 25%, ali imaju duže rokove za izmirenje).

U slučaju BiH, izmjene zakona o PDV-u su potrebne i neminovne. Nije logično da u BiH hrana i lijekovi budu skuplji nego u Njemačkoj. Dakle, potrebno je povećati stopu PDV-a na lukusuzne robe, a na osnovne životne namirnice, lijekove i udžbenike smanjiti. Također, sedam dana za plaćanje uvoznog PDV-a i carine je nerealan rok, jer je to nerealan rok za obrt zaliha.

Vratimo se aranžmanu sa MMF-om. Mada ovaj kredit ima neuporedivo manje kamatne stope (0,75%), samim tim što nije komercijalni, ipak nije besplatan. Uslovi koje jedna država mora ispuniti da ga dobije su ukratko sljedeći: uštede, uštede i uštede! Dakle, smanjiti budžetske rashode. To se odnosi ne samo na plate u državnoj administraciji, već i na sva davanja države, ulaganja i subvencije, te zdravstveni i socijalni sistem. Nekako su propustili da nas obavijeste o tome. Umjesto toga, poslali su nekoliko „ekonomskih analitičara“ da u medijima objasne kako će doći do mjera štednje, ali ako kredit ne dobijemo, doći će do još većih.

Sadašnjim aranžmanom su poljoprivrednici oštećeni. Stavka za poticaje poljoprivredi je novim aranžmanom oštećena za deset miliona KM. Ovo je apsurdno komentarisati.

Dakle, smanjenje trošenja države će usporiti cijeli ekonomski sistem, i direktno će uticati na realni sektor. Realni sektor i državna potrošnja su usko povezani. Kao što znamo, državne insitucije imaju svoj dio budžeta, iz koga finansiraju javne nabavke. Dobavljači su većim dijelom iz privatnog sektora.

Manje posla za posrnuli realni sektor, manje PDV-a. Manje zarade, manje poreza.

I ponovo smo u problemu, i jedino nas novi kredit može spasiti. Zapravo, jedino što nas zaista može spasiti je smanjenje skupe i nefunkcionalne državne administracije i nove investicije. BiH ima velike poljoprivredne potencijale koji vape za državnim protekcionizmom. Takođe, prijeko su potrebna ulaganja u proizvodnju, jer spoljnotrgovinski deficit je i nastao jer više uvozimo nego što izvozimo. Uvozimo ono čega imamo najviše; vodu, drvo, voće, povrće, mliječne proizvode…

Nismo učili na tuđim greškama

532U Grčkoj, Portugalu i Španiji desetine hiljada ljudi izlaze na ulicu i protestuju zbog mjera štednje koje uslovljava MMF. U Bosni je ova vijest prošla gotovo neopaženo. Da li smo toliko neinformisani, ili ubijeni u pojam do te mjere da samo čekamo da nam država propadne, misleći „ko izađe posljednji, neka ugasi svjetlo“?

Zanimljivo je da je taj isti MMF pohvalio vlasti u Španiji za „odlučne uštede“ koje su srozale standard. Drastično su smanjena sva socijalna davanja, najviše trpi zdravstvo.

Dakle, grčka, portugalska i španska javnost su odreagovale na mjere štednje, svjesne na čemu će se štedjeti. Penzioni, zdravstveni i socijalni sistem će stradati prvi. To su naučili na primjeru Irske, koja je još 2008. godine ušla u aranžman sa MMF-om, i veoma marljivo ispunila sve zadate uslove. Stopa nezaposlenosti i budžetski deficit su u toj zemlji još uvijek porastu. Moglo bi se reći da je baš marljiva Irska najveći pokazatelj neuspjeha mjera MMF-a.

Mađarski premijer Viktor Orban je rekao NE aranžmanu sa MMF-om, tako što je tu odluku prvo objavio na svom Facebook profilu “Po toj cijeni… i na raj način – ne!” U Srbiji se u posljednje vrijeme vode burne polemike oko novog značaja zaduženja kod MMF-a, jer ova zemlja takođe hoće novi stand by aranžman, a nakon prethodnog je standard života drastično pao. Ovaj put, MMF od njih traži privatizacijju Telecoma Srbije, vjerovatno najjače državne firme. Ne morate biti ekonomski stručnjak da biste znali da baš telekomi imaju najveće zarade. Hrvatska koja je i tako prezadužena, još uvijek se odupire novom aranžmanu sa MMF-om. Ipak, ukoliko “nezavisne” agencije smanje kreditni rejting Hrvatske, neće preostati ništa drugo do ulaska u stand by aranžman. 

Spominjući kreditni rejting, ukoliko niste znali, dvije međunarodne rejting agencije Moody's Investors Service i Standard & Poors su baš ove godine snizile rejting BiH na B/B3 – negativno/na stabilne izglede.hdss

Sasvim slučajno, novi aranžman sa MMF-om bi doveo do ponovnog povećanja kreditnog rejtinga BiH. Možda ovom trgovinom uspijemo dobiti neki kredit koji nam zaista treba? Istina je da tako imamo veću mogućnost da dobijemo kredit Svjetske banke. Rizikujući da zvučim kao teoretičar zavjere, meni ovo liči na ucjenu.

Sve u svemu, saniranje javnih finansija uz uštede nas spasiti neće. Nema razvoja bez ulaganja u proizvodnju. Rezovi plata, penzija i zdravstva neće stvoriti obećanu „državu za čovjeka“, već „državu bez čovjeka“.

Kredit MMF-a nikako ne bismo trebali shvatiti kao humanitarnu pomoć. MMF nije humanitarna organizacija koja pomaže posrnulim državama. Da nam nemaju šta uzeti, ne bi nam ništa ni dali.

Premalo se govori i premalo zna o ovom aranžmanu sa MMF-om. Jedinu jasnu i logičnu analizu u svom blogu je dao Peđa Kojović, koji preporučujem da pročitate. Znam da je ovo jedna nezanimljiva ekonomska tema, ali tiče se nas svih. Zbog toga bismo o ovome trebali pričati svi – od advokata do automehaničara, jer naposlijetku, rate nećemo plaćati samo mi, već i naši unuci.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s