Ohrid – portret evropskog Jerusalema

oh1

Piše: Aida Hadžimusić

Ova najpoželjnija turistička destinacija bivše Jugoslavije navodno je nekada imala 365 kršćanskih bogomolja. Otuda analogija Ohrida i Jeruzalema. Porijeklo imena grada je zanimljiva priča, tajnovita i bajkovita kao i legenda o sarajevskoj Kozijoj ćupriji. Lingvistička tumačenja porijeklo imena grada objašnjavaju njenim geografskim položajem. Grad je u brdima, u hridima. Iz nekadašnjeg „vo hride“, danas je ostalo ime Ohrid. Drugo objašnjenje porijekla imena grada dolazi iz legende o oslijepljenim vojnicima ovoga grada. Vraćajući se poraženi iz bitke, oni su kukali od boli, jer im je po jedno oko bilo izvađeno. Penjanje po brdima je za njih bilo iscrpljujuće, pa su žalosno uzvikivali: „O Hride!“ (O brdo!)

oh3

Kakva god a je zaista istina o porijeklu njegovog imena, Ohrid je sigurno najstariji grad u Evropi po kontinuitetu življenja. Kroz historiju je pretprio tri razarajuća zemljotresa, ali to ga nije spriječilo da postane biserom ohridskog jezera. Kako brojni turisti ne bi birali upravo ovu destinaciju, kada Ohrid pruža savšen spoj mogućnosti za odmor, upoznavanje sa kulturalnim sadržajima i zabavu! Zbog toga što Ohrid stoljećima baštini kulturalno šarenilo, turistima se nudi jako puno mogućnosti!

Na samom ulazu u stari grad nalazi se statua sv. Klimenta, zaštitnika Ohrida. Šetajući dalje kaldrmom uskih ulica, šetač može primijetiti da se u panorami starog grada izdvajaju građevine rađene u maniru takozvane orhidske arhitekture. To su kuće građene između 17. i 19. stoljeća. Specifične su po tome što su njihove donje etaže relativno uske i skromne, a gornji spratovi prošireni i razgranati. Šta je to što je uvjerovalo da se ovaj manji grad stilski izvoji od ostalih makedonskih gradova? Hrišćani su živjeli unutar zidina, za razliku od ostalog stanovništva. Ulice starog grada koji je bio na raspolaganju za gradnju bile su previše uske i nedostatne za graditeljske ambicije lokalnog stanovništva. Zbog toga su oni koji su željeli proširiti svoj životni prostor, morali to činiti na račun visine, ali ostavljajući donje spratove skromnim, kako bi male ulice starog grada još uvijek bile prohodne. U ovom dijelu grada postoji jako puno drvorezbarskih radionica. Osim toga, u ovom gradu je cvjetala umjetnost ikonostasa, koji su se ukrašavali posebnim listićima, tako da je cijeli ikonostas dobivao privid trodimenzionalosti.

 im.3U vrijeme kada je kuga umanjivala evropsko stanovništvo, Ohrid je bio jedini evropski grad koji je ostao netaknut crnom cmrću. Po predanju, svako ko bi došao sa strane u ovaj grad, morao je provesti više dana u crkvi na ulazu u grad, kako bi se duhovno i fizički očistio. Jedino nakon „čišćenja“ se mogao izmiješati sa lokalnim satnovništvom.

hipMale uske ulice u stilu ohridske arhitekture pune su  brojnim crkvama. Neke od njih duge su tek nekoliko metara, ali svojom pojavom ipak ostavljaju snažan utisak u panorami starog grada. Ove uske ulice vode na vrh jednog brijega, gdje se nalazi antički teatar. Teatar je iz rimskog perioda, ali samo jedan dio kamenja je izvoran; većina je skidana vremenom, kako bi se dogradile lokalne bogomolje. Tako je umjesto antičkog kamena u teatar vremenom inkorporiran noviji kamen i mermer. Na nekim dijelovima gledališta još uvijek su vidjljiva imena bogatih rimskih porodica koja su u ovom teatru imala rezervisana mjesta sa kojih se najbolje vidjela scena. Ovi privilegovani građani, imali su naravno i drvenu strehu iznad glave koja ih je štitila od eventualnih vremenskih neprilika. Otuda u nekim sjedalištima još uvijek rupe u kojima su bili držaći strehe.

Vjerovatno najpoznatija od brojnih ohridskih crkava je crkva svetog Pantelejmona. Crkva datira iz 12-13 stoljeća, ali uz današnju crkvu se još uvijek nalaze ostaci kasnoantičke bazilike i mozaici. U tursko vrijeme, crkva je pretvorena uz džamiju, a nekoliko koraka od crkve se nalazi prostor koji svjedoči o boravku muslimana na ovom mjestu. To je mali ograđeni prostor, sa zelenom ogradom. Unutra se nalazi dio nišana i natpis na arapskom jeziku.

hippZanimljiv detalj iz umjetnosti je da se protorenesansa u Ohridu pojavila mnogo ranije nego u Evropi. Osim toga, u Ohridu prvi put pojavljuje tip Hrista u šorcu, koji će u evorpskoj umjetnosti biti uobičajen mnogo kasnije.

Ohrid je, dakle, idealno mjesto za one koje žele nešto vidjeti i naučiti i one koje se žele odmoriti. Ipak, Ohrid ne iznevjerava ni one koje se žele dobro zabaviti. Stari grad ima dosta lokala, prilagođenih svakom ukusu, ali i restorana sa tipičnom makedonskom hranom i muzikom. Ohridske cijene sasvim su pristojne za balkanski džep: cijena pića u kafićima je kao i u Sarajevu, sok košta od 80 do 100 denara, što je otprilike 3 KM, odnosno 1.5 euro.

Dok sami ne posjetite Ohrid, uživajte u muzici makedonskih muzičara iz tradicionalnog restorana Sv. Sofija i u slikama! 

l-l

 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s