FEMEN između feminističke i neokolonijalne ideologije

141

Piše: Enesa Mahmić

Iako je seksualna revolucija 70-ih godina u javnu sferu unijela mnoštvo heterogenih diskursa i identiteta, društvo nikada nije dovoljno sazrelo da bi prestalo smatrati golo tijelo kao nešto uznemirujuće, provokativno i skandalozno. Jedan od primjera je FEMEN – radikalni feministički pokret osnovan 2008. godine u Ukrajini, a koji je brzo postao svjetski poznat zbog aktivistkinja koje ogoljenih grudi u javnosti nose transparente protiv seks turizma, seksizma, homofobije, nasilja i drugih društvenih anomalija. Pokret je osnovala ukrajinska studentkinja Ana Hucol, i on trenutno broji preko 20.000 članova u Ukrajini, ali i izvan nje.

Stavovi o njima su podijeljeni. Jedni ih smatraju djevojkama željnim pažnje i kurvama koje plaćaju antiislamisti, navodeći da je jedini pozitivni feminizam u povijesti onaj u kojem su žene zahtijevale pravo glasa i građansku ravnopravnost, za šta su se i izborile još u ranom 20. stoljeću, i da je sve od tog trenutka besmislena ideologija poticanja žena da postanu lutke bez samopoštovanja koje se trebaju ponositi zbog svoje promiskuitetne tendencije. Drugi smatraju da je sama činjenica da je FEMEN postao atrakcija i izvan Istočne Evrope relevantan pokazatelj da rasprava o ženskim pravima o njihovoj seksualnost još nije gotova, pa ni na Zapadu, a u nekim dijelovima svijeta počinje tek danas (arapsko proljeće). Zaista, da li se može reći da je npr. borba za pravo na abortus nekako zastarjela i nepotrebna, kada znamo da crkve od Poljske pa sve do Moldavije i Rusije osporavuju pravo na kontrolu rađanja?! Ili borba u arapskim zemljama za osnovno ljudsko pravo: pravo na život, kojeg se lišavaju žene koje počine preljub, ili recimo LGBT populacija?! Ali, treba li se boriti radikalizmom protiv radikalizma?!

6

“Klasični feminizam više ne radi. On je, izvinite, impotentan. “

Inna Ševčenko, Femen.

Ko su FEMEN?

Radikalni pokret FEMEN, vidi svoj primarni izazov kao borbu za poboljšanje uloge i perspektive žena u post-sovjetskom društvu, u kojem dominiraju mušarci. Na Femens MySpacenavode slijedeće:

8

FEMEN – je ime nove žene. FEMEN – su nove Amazonke, sposobne da potkopaju temelje patrijarhalnom svijetu svojim intelektom, spolom, agilnošću, pravljenjem nereda, donošenjem neuroza i panike u muškom svijetu. FEMEN – je sposobnost da se osjećaju problemi svijeta, pobijedi golim istinama i golim živcima. FEMEN – su vruće sise, hladna glava i čiste ruke. Biti FEMEN – znači mobilizirati svaku stanicu vašeg tijela u nemilosrdnoj borbi protiv stoljeća ropstva žena! FEMEN – je ideologija SEKSTREMIZMA. FEMEN – je nova ideologija ženskog seksualnog protesta predstavljenog ekstremnim toplesom kampanje izravnog djelovanja. FEMEN – je sekstremizam, služi za zaštitu ženskih prava, demokracija pasa tornjaka koji napadaju patrijarhat, u svim njegovim oblicima: diktature, crkve ili seks industrije.

Njihovi temeljni ciljevi su: “Da razviju vodstvo, intelektualne i moralne osobine mladih žena u Ukrajini”, “Da izgrade imidž Ukrajine, kao zemlje s velikim mogućnostima za žene” i “prodrmaju” žene u Ukrajini, da postanu društveno aktivne”. Najviše akcija FEMEN provodi protiv seks industrije i ženske prostitucije u Ukrajini pod sloganom: “Ukrajina nije bordel!”. Glasnogovornica FEMEN-a Inna Ševčenko kaže: “Ukrajina je vrlo patrijarhalno društvo. Naša seks industrija podstaknuta je siromaštvom i, budimo iskreni, neznanjem. To je potpuno nemoralan i izrabljivački posao”. Prema neslužbenim brojkama socioloških studija koje ispituju seksualnu industriju, u Ukrajini postoji oko 250.000 prostitutki. Prema kijevskom Međunarodnom institutu za sociologiju (KIIS) jedna od osam prostitutki je studentica. Međutim, Anna Hutsol iz FEMEN-a tvrdi da su brojke mnogo veće u Kijevu, ocijenivši da su tu, 60 posto prostitutki studentice, zbog velikog broja studentske populacije u glavnom gradu.

5

Seks ponude turista

Zbog tih zastrašujućih podataka, dešava se da stranci imaju negativne pretpostavke o ukrajinskom ženama općenito. Istraživanje koje je uradio KIIS pokazuje da su dvije od tri žene u Kijevu u dobi između 17 i 22 imale bar jednu seks ponudu od turista.

Problemu seks turizma doprinosi i pasivnost ukrajinske vlade koja ne želi uvest vizni režim niti insistirati na rigoroznom sprovođenju zakona o prostituciji, samo zato što seks industrija donosi previše prihoda za državu. Procjene pokazuju da se dobit iz ukrajinske seks industrije gotovo udvostručila u periodu od 2006. do 2009. godine sa 700 miliona na 1,5 milijarde dolara. Nadalje, kombinacija slabe valute, visoke stope nezaposlenosti i siromaštva, jeftini letovi i opuštene granica, napravila je “raj” za seks turizam u Ukrajini i ekonomski poticaj za zemlju koja je godinama stagnirala. Turisti ne samo da daju prihode vezane izravno za prostituciju, nego doprinose količini prihoda za avionske kompanije, hotele, noćne klubove, restorane, lokalne tvrtke i sl. A ono što je zabrinjavajuće je trend da vlasnici ukrajinskih bordela počinju uživati poluslužbeni odnos s lokalnom policijom. To je, smatraju iz FEMEN-a, jedan od najviše zabrinjavajućih trendova.

Ali, uprkos činjenici da žele pomoći iskorjenjavanju problema u društvu, sporni su načini na koje FEMEN pokušavaju skrenuti pažnju javnosti: djelomičnim ili potpunim golim tijelom na kojim ispisuju radikalne poruke. Inna Ševčenko kaže da prvobitno nije postojala ideja o (polu)golim demonstracijama. Međutim, nakon što su vidjele da niko nije slušao njihove poruke, odlučile su napraviti drastičnu promjenu: “Na početku nismo protestovale u toplesu, ali shvatile smo da moramo učiniti nešto stvarno radikalno. Mi nemamo ljude da nas “guraju” ili da nam pomognu, ili daju veliki novac. Svugdje – od TV kanala do časopisa – vidite gole djevojke koje prodaju nešto. Trudimo se reći: Vi ne biste trebale pokazati svoje tijelo za tuđe ciljeve, trebale biste ga koristiti kako bi protestovale i borile se.”

Neke od akcija FEMEN-a

– Krajem januara 2012. u švicarskom odmaralištu Davos za vrijeme održavanja skupa Svjetskog ekonomskog foruma protestovale su zbog prevlasti muškaraca na političkim funkcijama. Na temperaturnom minusu uzvikivale su parole: “Siromašne smo zbog vas!” i “Žene nisu robovi!”

1

– Slijedećeg mjeseca, u februaru, protestvovale su ispred sjedišta Gazproma u Moskvi zbog poslovne politike te ruske kompanije koja je blokirala Ukrajini dostavu plina.

– Na zvoniku katedrale Sv. Sofije u Kijevu protestovale su protiv kontroverznog prijedloga zakona kojim bi se u Ukrajini zabranio pobačaj. “Ne rađamo za vas”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su postavile na katedralu.

– Protest su na Olimpijskom stadionu u Kijevu zbog najava da će tijekom Evropskog nogometnog prvenstva 2012. u Ukrajini biti legalizirana prostitucija. Članice pokreta su s transparentima u rukama polugole protestvovale protiv UEFA-e jer vjeruju kako taj savez vrši pritisak na ukrajinsku vladu da legalizira prostituciju tokom prvenstva.

– Protest ispred iranske ambasade protiv pogubljenja Sakineh Mohammadi Astiani, Iranke osuđene na smrt kamenovanjem zbog preljube. Aktivistkinje su bacale kamenje na tlo, i uzvikivale parole poput one da je “sud odobrio ubistvo”!

Pohvalno je što su uspjele da skrenu pažnju javnosti na društvene probleme, kako u domaćim, tako i u stranim medijima, ali šta je sa radikalnim porukama koje su ispisivale na tijelu, upućenih na račun sljedbenica feminizama sa drugačijim idejnim konceptom i poruka na račun sljedbenika religija?

2

Apokalipsa multikulturalnosti?!

Ono što je problematično pronaći u vezi sa pokretom FEMEN je njihova sklonost da naprave univerzalnim svoju feminističku viziju, tačnije ono što vrijedi za njih, treba vrijediti za sve žene, posvuda. Nije prvi put da je feminizam suočen s ovim problemom. Prvi i drugi val feministkinja u SAD-u, naprimjer, bile su zloglasne po isključivanju žena koje nisu poput njih (amerikanke bjelkinje iz srednje klase). Njihov feminizam bio je izrazito lokalni, ali su ga smatrale univerzalnim i žene koje ne bi podržale njihovu koncepciju smatrale su anti-feministkinjama. Protest aktivistkinja FEMEN-a u kojem marširaju gole kroz muslimanske četvrti u Parizu noseći transparente: “Muslimake, skinite se!”, “Ja sam slobodna!”, iskazuje njihovo uvjerenje da je način na koji se muslimanke odijevaju oprečan slobodi i da su muslimake prisiljene nositi veo zbog nasilnih patrijarhalnih očeva i muževa. (Istina, takvi slučajevi nisu rijetki, ali šta je sa dobrovoljnim nošenjem hidžaba/nikaba?!) O načinu života muslimanki ne može se suditi na osnovu stavova evropskih feministkinja, koje su prosudile da su islam i veo ključne komponente patrijarhata, ne uzimajući u obzir stavove muslimaki o sopstvenoj religiji. One zanemaruju da bi svaka žena trebala imati izbor o tome kako će živjeti i da su ti izbori zavisni o društveno konstruisanim idejama, normama i vrijednostima, tj. ono što žene (žele da) biraju u Egiptu nije isto onome što žene (žele da) biraju u Parizu, jednostavno zato što različita društva imaju različitu percepciju “dobrog” ili “lošeg”. Zanemarivanje (i pokušaj uništavanja) tih kulturalnih razlika nije ništa drugo do apokalipsa multikulturalnosti kojoj su težili (neo)kolonijalisti.

FEMEN koristi neokolonijalnu feminističku retoriku koja definiše arapske žene kao ugnjetavane njihovom kulturom i religijom. To je aktivno promicanje ideje da su muslimanske žene oboljele od ‘lažne svijesti’, jer one ne mogu vidjeti (dok FEMEN može vidjeti) da su veo i religija štetni za sve žene. I, naposlijetku, zašto bi opsesija ispoljavanja antiteizma članica FEMEN-a, kojim ismijavaju i negiraju vjernike i vjerske institucije bila bolja od mehanizama isljučivanja kojem pojedini vjernici i vjerske institucije podvrgavaju neistomišljenike?! Nije li to začarani krug obostranog radikalizma?!

3

Mogu postići sve bez da se skinem!

Poslije protesta FEMEN-a u Parizu, muslimanke su izrazile negodovanje zbog toga što neko drugi govori u njihovo ime, rečenicama poput ovih u nastavku.

Ako sam svjesno odlučila da se ne ogolim u javnosti, da li sam zbog toga potlačena?

Što ako je moja emancipacija važnija i ako se moja politika ne vrti oko estetike? Što ako moja oslobođenje leži u poboljšanju ekonomije, politike i obrazovanja?

Što ako ja mogu postići sve to bez da se skinem?

Zašto je tvoja filozofija slobode tako površna?99

Što ako moj feminizam također uključuje dekonstrukciju stereotipnih priča mog oca, mojih rođaka i ljudi iz mog društva – smeđih ljudi moje kulture?

Što ako moj feminizam uključuje poštedjeti sebe ne samo od muškaraca, nego i od žena poput vas?

Vidite li svijet kao što ga ja vidim?

Želim odgovore!

Feminizam ima potencijal da bude emancipacijski (samo) ako usvoji antirasističku, antikolonijalnu i antiislamofobnu retoriku, imajući pri tom u vidu individalne želje/potrebe svake žene, bez pretenzija da jasno ocrtava granice “dobro” i “loše”, “feminističko” i “antifeminističko”. Feminizam može uspjeti samo ako prihvatimo različitosti.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s