Navali narode, Dostojevski za tri marke

Piše: Sanja Vasković

Iako sam kao novinar već navikla na razne paradokse, nepismenost, apsurde i nepravde, koje, ukoliko želim da sačuvam svoje mentalno zdravlje, moram što prije da zaboravim, vraćajući se s posla sjela sam na klupu u glavnoj ulici da odmorim mozak od najnovije gluposti. „Ono o čemu se govori u ovoj knjiGi“, rečenica je koja mi para uši. Ovo ne bi bilo ništa neobično gledajući na visok stepen nepismenosti kod nas, ali kada je izgovori „književnik“ na promociji svoje knjige, onda još više dobija na značaju. Rekli bi, Vuk Karadžić se prevrće u grobu kada vidi šta su ljudi napravili od jezika, i to oni koji trebaju podići kulturne standarde u zemlji, a koji propagiraju neke „nove istine“ i nova pravila. Vlada opšte jezičko rasulo. Njegovu sudbinu kroje vrijeme i ljudi, ali sigurno je da se jezik deformisao, a nove generacije prijete svojom internetskom nepismenošću.

1

Razmišljajući tako, ispred sebe ugledah dragocjeni objekat, predmet razmišljanja. Knjige. Mnogo njih, poredane na dva spojena štanda. Čini mi se da se ne varam, moje oko sokolovo vidi i cijenu knjiga, 3 KM i 5 KM. Novinarska radoznalost tjera me da otkrijem u čemu je fol, knjige za 3 KM?! Ljubazni prodavač, gospodin Dragan, kaže mi da dolazi iz Kragujevca, i da je izdavač Imperija knjiga Kragujevac. Prodaju knjige širom Republike Srpske, i ovo je već drugi put da su u Istočnom Sarajevu, objašnjava mi gospodin Dragan i kao svaki dobar trgovac nudi mi knjige kao bilo koju robu, objašnjavajući da ima za svakoga ponešto i da je cijena povoljna. Zaista, ima tu raznovrsnih žanrova. Dječiji program, duhovne knjige, kuvari, te savremeni psihološki savjeti za sreću. Tu je i tzv. teška literatura koja se ne naziva tako samo zbog broja strana koji je sigurno veći od priručnika kako smršati za nedelju dana i slično. Redaju se Dučić, Radović, Glišić, Ćorović, ali čak i ruski klasici. Najžalivije mi je bilo gledati Dostojevskog kojeg će za nekoliko maraka kupiti oni koji lektiru nisu ni čitali, ali su čuli da je „tip“ veoma bitan. Prodavač mi je rekao da ima kupaca, a da ovu „tešku“ literaturu kupuje određen krug ljudi. Pitala sam gospodina Dragana zašto su knjige tako jeftine i koliko su potisnute u stranu u ovoj informatičkoj eri. „Realna cena knjige je ova. Knjige se proizvode u većim količinama, dakle, ide se na masovnost, što omogućava niske cene. Vrednost knjige, kao i svega drugog, je opala“, dodaje Dragan. Pretpostavljam da gospodin Dragan misli na tehničke vrijednosti jer za mene je svaka knjiga vrijedna i nema cijenu.44

Dok sam posmatrala štand, mahom su prilazili stariji ljudi koji donekle imaju kulturu čitanja knjiga, jer ovi mlađi o ljepoti pisane riječi malo znaju. Opštepoznato je da lektire „čitaju“ na internetu i tako je knjiga od 300 strana predstavljena u nekoliko redaka, gdje je ukratko objašnjena fabula romana.

Vrijednost knjige, kao i sve druge vrijednosti je u krizi, jer je postala masovna roba koja se mora prilagoditi uslovima tržišta. Knjige se prodaju čak i u tržnim centrima. Zamislite natpis „Akcija, Andrić još danas 5 KM“. E to je zaista tužno. A i danas, uz dužno poštovanje, svako može postati pisac. Najprodavanije knjige na sajmovima su one koje su napisali neki „celebrity“ (tj. slavne ličnosti da ne unakazim i ja jezik ubacujući strane izraze). Dovoljno je da budeš po nečemu poznat, napišeš autobiografiju i lansiraš je narodnim masama željnim života slavne ličnosti. A šta je sa lijepim dobrim klasicima? Kupite ih barem da imate šta napisati kao status na fejsbuku.

Knjige novijih izdanja su pretežno lako svarljive (ne generalizujem, govorim o ovim najpopularnijim), tako da su postale dio masovne kulture, što senzacionalnije, to bolje. Knjiga je postala roba kao i svaka druga, za koju, ako se u kratkom roku ne proda, publika gubi interesovanje. Zato se knjige nude znatno ispod proizvođačke cijene, pa je izdavanje knjiga postalo hit. Za nekoga je knjiga roba, ali još uvijek postoje oni za koje je dragocjen poklon i vremenom požutjeli listovi samo dobijaju na vrijednosti.3

Na kraju krajeva, vrijednost knjige ne može da opadne jer su to neprolazne i nemjerljive vrijednosti, a ovako niske cijene omogućavaju pristupačnost, tako da bi pravo bogatstvo bilo kada bi to povećalo broj čitalačke publike, a posebno one mlađe. Naučnici tvrde da je čitanje dobro za naše mentalno i fizičko zdravlje. Čitanje koje zahtijeva visoku koncentraciju veoma je korisno. Ono nas obogaćuje i aktivira naš mozak, te povećava empatiju. Naučna studija jednog od američkih univerziteta utvrdila je da je došlo do smanjenja empatije među studentima, a najveći pad bilježi se u posljednjih deset godina, kada su mlade generacije postale zavisne o tehnologiji.

“Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život“, napisao je Ivo Andrić, čije bi knjige trebali čitati barem iz poštovanja prema nobelovcu.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s