Sarajevska Vijećnica: žrtva, svjedok i čuvar vremena

Piše: Adnan Omerhodžić

Svaka turistička tura u Sarajevu bi trebala počinjati otprilike ovako: „Dobrodošli u Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, gdje se čuvaju milenijumima stari tragovi različitih civilizacija. Ovdje su se susrele i udružile velike kulture i religije juga i sjevera Evrope, zapadnog i istočnog hrišćanstva, islama i judaizma. Sarajevo je bilo stjecište mnogih historijskih događaja, ličnosti i mjesto koje je postalo prepoznatljivo po svojim mnogim simbolima.“ Da, zaista je tako – Sarajevo je grad koji ima puno toga po čemu je poznato u cijelom svijetu. Jedan od tih simbola je i gradska Vijećnica.

1

Inatli lokacija

Vijećnica je građena u periodu 1892.-1894., a zvanično je puštena u rad 1896. godine i za njenu izgradnju se vežu neke veoma zanimljive priče, koje su vremenom prerasle u prave legende. Austrougarske vlasti su odlučile da se Vijećnica izgradi na Mustaj-pašinom mejdanu, pri čemu je bilo potrebno srušiti dva hana i jednu privatnu kuću.  Sa rušenjem hanova nije bilo problema, ali je vlasnik kuće imao velike i specifične prohtjeve. Vlasnik kuće se inatio i zahtijevao je da mu se isplati kesa dukata, a uz to i da kuća bude prebačena, ćerpić po ćerpić, na drugu obalu Miljacke, nasuprot Vijećnice. Pošto nije bilo drugog izbora, austrougarske vlasti su udovoljile vlasniku kuće i bilo je urađeno kako je tražio. Zbog tog inata vlasnika, kuća je prozvana Inat kućom, a i danas je na istom mjestu gdje je i prvobitno prenesena, te radi kao restoran sa tradicionalnom bosanskom kuhinjom.

Tri uma jedno čudo gradila…

2Kada su se stekli uslovi za gradnju, projekat je bio povjeren arhitekti Karlu Paržiku, čovjeku koji je zaslužan za najznačajnije građevine u Sarajevu. Međutim, i pored toga, sa Vijećnicom nije postigao veliki uspjeh. Tadašnjem ministru Benjaminu Kalaju nije se svidio njegov projekat, i on je zatražio određene promjene koje se nisu svidjele Paržiku, te se Paržik povukao sa projekta. Novi arhitekt je postao Aleksandar Vitek, koji je bio poznat po gradnji Sebilja. Njega je gradska uprava, za potrebe gradnje gradske Vijećnice, dva puta slala u Kairo radi proučavanja islamske arhitekture i umjetnosti. Kao mogući uzor, osobito za neke dijelove fasade Vijećnice, može se uzeti kairska džamija Hasana II. Ipak, nakon godinu dana i on se našao u problemima. Zbog nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli objekta, Vitek je bio pod stalnim pritiskom, koji je prouzrokovao mentalno oboljenje, koje je 1894. rezultiralo njegovom smrću. I njegova smrt je izazvala dosta intriga – dok neki tvrde da je umro u ludnici u Gracu, drugi kažu da je u istom mjestu izvršio samoubistvo, a treći, pak, zastupaju tezu da je umro od tuberkuloze. Gradnja Vijećnice nije smjela stati, pa je hrvatski arhitekta Ćiril Metod Iveković odabran da radove privede kraju. On je to uradio sa uspjehom i sarajevska Vijećnica je ostala njegov najveći domet. Zanimljivo je da je i u Brčkom projektirao gradsku vijećnicu. Vijećnica je napravljena u pseudo-maurskom stilu, stilu u kojem je rađena većina objekata u Sarajevu tokom austrougarske vlasti.

Značaj Vijećnice kroz historiju

Kroz svoje postojanje, Vijećnica je služila za razne svrhe, od općinskih radnji, preko suda i parlamenta, pa do nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Vijećnica je odmah po otvaranju postala važan objekat u tadašnjim prilikama. Instantno je postala mamac za sve novine i časopise, koji su objavljivali tekstove i fotografije. Njen izgled i neposredno okruženje bili su prikladan okvir da se fotografijama obilježe trenuci novouspostavljene lične rasvjete, novog tramvaja na električni pogon, prvih automobila u gradu, a bila je i centralna tačka svih fotografa koji su sa istočnih padina težili da snime panoramu centralnog dijela grada Sarajeva. U godini aneksije, 1908., kada je Bosna i Hercegovina postala ravnopravnim članom velike zajednice austrougarske monarhije, u  njoj je svečano postavljena bista cara Franje Josipa. Tako je Vijećnica prvobitno postala zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Vijećnica je bila i mjesto posjete cara Franje Josipa Sarajevu 1910. godine.

3

No, ne vežu se samo lijepa sjećanja za  Vijećnicu, nego ima i onih sa gorkim okusom. Jedno od njih je svakako i 28. juni 1914. godine. Tog dana su se prijestolonasljednik Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija sastali sa gradskim čelnicima u Vijećnici. Nakon tog sastanka oni su ispraćeni u smrt, a Sarajevo i svijet u Prvi svjetski rat.

Do  1949. godine Vijećnica je bila sjedište Gradske uprave, kada je ustupljena Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci. Tu se razvija Akademija nauka i umjetnosti, te glavna biblioteka. Tako pojam „Vijećnica“ postaje sinonim kulture i prosvijećenosti, kako je ostalo sve do 1992. godine, kada je u noći između 25. i 26. august barbarskim agresorskim granatiranjem zapaljena i potpuno uništena.

{youtube}ZREijkwTRXk{/youtube}

Požar je prouzrokovao veliku štetu na strukturnim i dekorativnim elementima zgrade, a prema podacima zvanične stranice Vijećnice, uništeno je oko 90% bibliotečkog fonda. Oko dva miliona knjiga, članaka, karti i časopisa su nepovratno uništeni. Iako je ovaj vandalski napad fizički uništio Vijećnicu, njen značaj i duh su i dalje bili među stanovnicima Sarajeva.

4

Novo vrijeme, nova nada, nova gradnja

Odmah po završetku rata, 1996. godine, pristupa se obnovi ove monumentalne građevine. Obnova je rađena u više faza, a radovi se privode kraju. Prema najavama, Vijećnica bi svoja vrata trebala otvoriti u subotu, 28. juna 2014. godine, tačno stotinu godina nakon sarajevskog atentata, kada će čuvena Bečka filharmonija, kojom će dirigovati Franc Velser-Most, održati koncert. Vijećnica ima svoj prepoznatljiv stil i historiju, ali isto tako je bila i inspiracija za mnoge šale i zanimljive situacije. Dvije najpoznatije su svakako „prodaja“ Vijećnice američkom turisti i vječita dilema Vjećnica ili Vijećnica.

Vijećnica je bila pravi svjedok različitih vremena, vlada, ratova i ličnosti, a otvorena je baš na današnji datum prije 117 godina. Šta god da nam buduća vremena budu nosila jedno je sigurno – Vijećnica će i dalje biti tu!

5

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s