Visoko obrazovanje u mom kraju

Tekst preuzet sa bloga Darija Kristića. Zahvaljujemo autoru!

Znate li koji je meni objekat, kao, evo, učenom arhitektu, graditelju, najbolji u Sarajevu?

Nikad ne biste pogodili.

1

Ja sasvim odgovorno tvrdim da je nastrešnica na ulazu u Pravni fakultet/Rektorat najbolji objekat izgrađen u Sarajevu poslije rata. Da je slučajno ono napravio neki umjetnik, pa nazvao to instalacijom, intervencijom ili kako već, dobio bi stipendija od nevladinih organizacija, mog’o bi kupit’ najbolje gudre, obilazili bi oko njega novinari, sve klimali glavom, pa onda objašnjavali nama običnim smrtnicima kako je to važno i provokativno. Ja bih možda poslagao još jedno tri – četiri metra drva unutra više onako radi atmosfere.

Da pojasnim malo više…  Evo pokušaću se nekako prisjetiti šta su nas učili na Osnovama projektovanja o ulazu u zgradu. Ulazna sekvenca u arhitekturi (za obične ljude ”ulaz” i ”prilaz”) treba da pripremi posjetitelja za ulazak u objekat. Ona treba da nedvosmisleno označi objekat, njegovu namjenu i važnost, te da pripremi posjetitelja za ono što se nalazi unutra. Recimo, sve važnije zgrade ispred sebe imaju neki trg, pa onda neki portal sa golemim vratima, sa strane su neki lavovi, tigrovi. To vam je ulazna sekvenca. Kad to vidite, znate da je to neki bitan objekat, jal muzej, jal vlada, jal tako nešto. Nije benzinska pumpa sigurno. E šta nam kaže ulazna sekvenca na ulazu u rektorat?

Hajde ti, Kristiću, ti u zadnjem redu što gledaš kroz prozor.

Kako je dobro sebi samom stvoriti razlog da gledaš sranja po internetu. Ja to sad zovem ”istraživanje”. Tako sam ja, opet samo za vas, dragi čitatelji, gubio vid po internet stranicama raznih opskurnih fakulteta i univerziteta u našoj državi, a sve u cilju šprdanja s njima. Kad mogu razne europske institucije pravit one liste univerziteta, mogu vala i ja. Kriteriji su bili u skladu sa fakultetima, znači – niđe veze: lokacija, namjena, internet prezentacija i arhitektura objekta. Sve ovo radim zato što sam frustrirani visokoobrazovani pojedinac bez svijetle budućnosti u ovoj državi. Nije tema baš usko vezana za arhitekturu, al’ skontaćemo nešto… Smorili me oni spomenici. Svi podaci i slike preuzeti sa zvaničnih stranica. Hvala im na obilnim informacijama.

Top šest visokoškolskih ustanova prema Kurčevom kriteriju

6. Visoka škola Centar za poslovne studije, Kiseljak

Na regionalnom putu R442, Busovača – Kiseljak, između brda Oglavak i Gomionice (ok, zajebavam se, između Brestovskog i Gromiljaka) smjestio se ovaj idilični centar za poslovne studije. U pastoralnom okruženju bićete u mogućnosti na miru izučavati sve tajne poslovnosti, poslovanja i posla. I prometa. Stani, otkud sad promet kad su poslovni studiji poslovnosti i posla? ‘Ta ja ‘nam, piše tamo. Valjda je i promet neki posao. Al’ jebo to. Nešto mi mala ova zgrada… Ne piše ništa na stranici koliko je ovo zdanje. Opet mora Dario pješke, sve vazda sam…

2

Hmm, deset parking mjesta ispred. Jedno parking mjesto je obično širine oko 2,50 m. Znači zgrada je dužine 25,0 m. Širine, haj'mo reć’, 20 metara. To je 500 m² po etaži. Razvijena BGP je onda oko 1500 m². Jedno 15% ode na zidove i slične potrepštine što nam daje neto površinu od oko 1050 m². Čisto iz zajebancije, da vidimo kolika je područna škola u obližnoj Lepenici (nisam našao ovu na Gromiljaku). Evo ofrlje omjereno na Guglu, veli, 38×16 puta dvije etaže 1216,0 m². Opet oduzmem 15% na zidove ispadne 1033 m².  I to jedno krilo. Ima još jedno i sportska dvorana. Hi hi.

Precizno dimenzioniranje visokoškolskih ustanova je zajeban proces, što se može vidjeti u znanstvenom radu ”Dimenzioniranje sveučilišnih prostora na primjeru campusa Sveučilišta u Rijeci ” (Hildegard auf Franjić et al, Sveučilište u Zagrebu, 2004.). Šta vi mislite je li neko pri izgradnji i izdavanju dozvole konsultirao sličan materijal?

Jesam ja. Prvo, da sad vidimo koliko studenata ima fakultet, evo natječaja za upis na prvu godinu studija. 560 studenata na prvoj godini: 170 redovnih, 390 vanrednih. Sad ću biti velikodušan pa zanemariti sve vanredne studente. I mastere. I doktorante. Znači, 170 x 3 godine = 510 studenata. Ako sam dobro shvatio, kaže cijenjena gospođa auf Franjić, da je preporučena bruto površina za jednog redovnog studenta ekonomskog fakulteta 6,00 m². To je 3060,0 m² bruto. A mi ono imadosmo 1500? Tja…

Dalje, E. Neufert u svojoj knjizi ”Architect’s Data”, inače vrlo popularnoj među arhitektima, kaže da su zahtjevi za parcelu na kojoj se visokoškolska ustanova nalazi 10,0 m² po vanrednom i 25,0 m² po redovnom studentu.  To vam ovdje dođe 170×25,0 = 4250,0 m² za redovne i 390×10 = 3900 m² za vanredne. Ukupno  8150 m². Sreća ima opet Gugl pa se može parcela izmjeriti. Ima tu dosta oranice okolo, ali ono što ja vidim da pripada fakultetu ima površinu od 75×40 = 3000,0 m². E jebiga, fakultet, baš ti se ne da.

Ukratko, da se ne zajebavate s ovom mojom matematikom, jedva u tu zgradu može stati i jedna generacija studenata vulgaris, a gdje su masteri, doktoranti, eeee….

Al’ dobi on dozvolu za rad, jebi ti to. Iskreno, nemam pojma kakva je naša zakonska regulativa glede prostornih standarda, jer mi se ne da za džabe prebirat po službenim listovima, jedva to radim i za platu. Međutim, isti student i u Hrvatskoj i kod nas, isto visok, isto širok, po Bolonji, iste mu i stvari trebaju. Ne može bit baš toliko drugačije, a?

Arhitektura? Prilagođena ambijentu. Pod ambijentom se podrazumijeva auto-otpad, stovarište građevinskog materijala, plast i vulkanizer.

Šta ja serem? Bil’ bolje napravio? Ne bih, jebiga. Al’ ne bi ni probav’o.

5. Panevropski univerzitet Apeiron

Specijalnu nagradu za najpretencioznije ime odnosi Panevropski univerzitet ”Apeiron” u Banjaluci. Baš je sladak. Malko podsjeća na tvornicu žice ili lakih otkivaka, ali to iz mene govori zloba. Tvornica znanja, to je! Imaju i sliku sanitarnog prostora koji je veoma lijep, ali eto nije opremljen telefonom niti faxom, a nema ni svoj mail. Šteta. Smijemo li njega propustiti kroz onu računicu?

3

Ja jest teško skontat broj studenata, ljudi dragi. Niko da kaže na stranici ima nas toliko i toliko. Moram opet vršit gimnastiku. ‘Ebemu život.

Iz 2010. je podatak da je na ovom univerzitetu diplomiralo 788 studenata. Zaokružićemo na 780, osam ih je satr'o voz. U jebote, na jednoj generaciji 780? Haj'mo uzet opet one trogodišnjake. Nek je njih 400 od ovih 780. Znači na tri godine 1200 i plus ovih 380 puta dvije godine izađe, ako se nisam zajeb'o, 1960 studenata. A zgrada ima površinu etaže od 3203,0 m². Na slici se vide dvije etaže – 6406 m². Jebi mu mater, već vidim da ne može.

Lokacija, blago industrijalizirana, to je moderno i na zapadu, ta revitalizacija industrijskih prostora. Vrlo pohvalno. Ne zajebajem se! Šta je? Šta ono još ocjenjujem, internet prezentacija? A haj… može proć.

4

4. Fakultet / Koledž kozmetologije i estetike

Priznajem,  prije nego što sam i otvorio stranicu, imao sam predrasude. Vrhunac mog poznavanja kozmetike je sapun. Onim spravama što žene nosaju po tašni ja bih sebi bio u stanju amputirati nogu.

E, a onda sam i otvorio stranicu…

56

Osjetio se ”disturbance in the force”, duše miliona grafičkih i web dizajnera zadrhatale su, ustao sam od kompjutera i zapalio svijeću svecu zaštitniku interneta. A onda, preokret! Mojem oštrom oku nije mogla promaći Botičelijeva Venera kojoj je 26 do jedan. To je znak! Ne znam još kakav ljudi, ali imam osjećaj da sam na tragu nečeg velikog. Tajna društva? Vanzemaljci? Ne, ne, previše trivijalno… Post-humanistički pokreti? To je! Sve se uklapa! Pod krinkom kozmetičkih promjena u ogromnim podzemnim laboratorijima vrši se bioinžinjering na ljudima kako bi se stvorila nad-rasa savršenih bića. Kada izađu na površinu zavladaće nama običnim smrtnicima prelijepi, preinteligenetni, besmrtni polubogovi. I to sve pod našim nosevima. Sve je sad potpuno jasno, istina je nadohvat ruke! U Nobelovom komitetu su mi rekli da sam lud, luuuuuud, ali vidjeće oni… Volim ja ovako malo odlutati u loš SF. Nakon naprđivanja vratimo se prizemnijim stvarima

Direktorica

Nisam još tako nisko pao da počnem sa ad hominem napadima. Samo ću reći ovo: “Gospođo, za vaše dobro, smanjite tu rernu u kojoj se pečete, dobićete rak”.

7

Inače, kao pravog zatucanog balkanoida – neandertalca sa tapiserijom na prsima i dlakavim rukama (haj dobro, nije baš tapiserija, više je milje, s rupama), živo me interesira kako se može nauka napraviti od stavljanja maze na lice. Da možda ipak nije to više materijal za srednju školu, a ne za fakultet? Šta je sljedeće, dipl. ing. frizerstva?

A arhitektura, površine? Ono? De bježi ba…

Dao bih desnu ruku (lažem, ne bih dao) da mogu naći slike objekta, ali nema ih nigdje. Na lokaciji označenoj na web stranici je neka stambena zgrada, suše se gaće i posteljina, nije valjda to, vjerojatno negdje griješim… Al’ fin stambenjak, majke mi. Baš.

3. Visoka škola za uslužni biznis Sokolac

E kad se sad nisam šlogir'o… Nekad je stvarno bolje da slike govore same za sebe. Samo ću vam reći da je zgrada prikazana na 3D-u sad već izvedena. Gorio k’o ova cigara ako sam išta izbrisao ili na bilo koji način izmijenio u Fotošopu. Legitiman screenshot.

895

2. Internacionalni univerzitet Brčko Distrikt

Univ… Ma daj? E haj’, šta bi čovjek rekao o ovome?

Lista fakulteta koji postoje na ovom univerzitetu

waawaf

Mislio sam ovdje udarit’ neku priču o ekstradimenzionalnim svjetovima, kako je ovo ustvari najnapredniji  hiperuniverzitet – tesseractizitet, na kojem su pronašli način kako da prostor prošire u četvrtu, petu i ntu dimenziju, pa onda sve stane unutra. Al’ ko će to pisat’? A ko će to čitat’?

gss

Ok, postoji mogućnost da su izmješteni na neke druge lokacije, samo što se na stranici to ne da naći. Malo šta drugo se može naći. Osim nekog Joomla! templatea.

A primijetićete da se lista na dropdown meniju razlikuje od ove ispod. Gdje je taj Arhitektonski fakultet, majku mu? Specijalno priznanje II:  UNIVERZITET ”SINERGIJA”

1. Univerzitet u Sarajevu

Naravno da ću njega staviti kao prvog. Ovi dosad realno i nisu bile prave visokoškolske ustanove, više neka zajebancija. Ovaj s najboljim ulaznim portalom se ipak fura da je ”nešto”. Lokacija mu je manje – više okej, ipak je Sarajevo okej kao grad. Ima svojih mana i mrzim ga zbog toga. Mrzim ga što nije bolji jer bi mogao biti. Isto tako i Univerzitet.

Šprdam se sa univerzitetom u Brčkom, a gdje radi Muzička akademija? Možda fakultet za kozmetologiju  zvuči besmisleno. A kako zvuči fakultet za javnu upravu? Privatni fakultet pridruženi član Univerziteta u Sarajevu. Treba nam privatni fakultet na kojem će se školovati budući javni službenici?

Ustane ujutro rektor univerziteta, obuče odijelo, kravatu ili leptir mašnu. Pogleda u ogledalo taj profesor, doktor, emeritus, primarijus, cijenjen, vlasnik bogate kućne biblioteke i kožne fotelje i bude ponosan na sebe u pičku materinu. I onda prođe kroz onu nastrešnicu na svoje radno mjesto. Svaki dan!!! I ništa mu nije neobično. Da jest, dosad bi je sklonio nekako, valjda. I dođu mu delegacije, neka sofisticirana gospoda iz Njemačke ili Švicarske. Pita ga možda neko  šta je to, a on im kaže, ”pa znate, kod nas je bio rat” (Daj donaciju. Daj. Daj. Daj!). Zar nije sramota da mi primamo 18 godina nakon rata donaciju od Saudijske Arabije za univerzitetsku biblioteku? 18 godina nakon Drugog svjetskog rata, većina fakulteta u sklopu današnjeg unvierziteta je bila osnovana, većini i zgrade izgrađene. A mrsko mi se dotaći još težih tema, korupcije, jada, kvalitete obrazovanja… Profesori ovog univerziteta su se drogirali  i orgijali sa studenticama. I niko ih nije kaznio dok se nisu sami poubijali.

E ja, ovi privatni fakulteti inače imaju impresivnu listu redovnih profesora koji se, gle čuda, pojavljuju i na listi profesora Univerziteta u Sarajevu. To je kod nas uobičajena praksa, da jedan profesor predaje na šest univerziteta. Evo ja, a vala i dosta mojih drugova i drugarica ponekad ušićarimo neki posao sa strane. Mala je plata inžinjera projektanta sa pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, pa treba malo podebljat’ kućni budžet, ne bi li se kupile kakve čarape, majica, pravo meso stavilo na sto. Znači, uradiš taj posao nakon svog pravog posla i satareš se. Ne možeš, čovječe, dulje od 15-20 dana tim tempom. Osam sati na poslu, pa još četiri – pet kod kuće. Kako ti profesori nađu toliko vremena da sve porade, putuju po 200-250 km dnevno, ekstrakulikuralarne aktivnosti, objavljivanje znanstvenih radova, porodica, djeca, ženu pođahkad opremit’? Baš su ono…

Baš u zgodan čas izađe ova rang lista na stranici webometrics.info.  Kad sam vidio da je Univerzitet u Sarajevu na 1739 poziciji, mislio sam da je to loše i katastrofa. Onda sam vidio da su ovi ostali ”univerziteti” uglavnom od pethiljaditog do 20 – hiljaditog mjesta. Ispod su valjda područne osnovne škole, vrtići i jaslice. Interesantno je da je razvikana SSST tu negdje oko 12k. Više sreće iduće godine. Kaže, evo ova fina profesorica Tanović neki dan da smo mi siromašna zemlja, nemamo mi para da ulažemo u obrazovanje i nauku. Ma nemoj? Ja kažem da nismo, samo trošimo stvari na sranja tipa Dušanke Majkić i Borjane Krišto.

(I ovo znate, govorim vam sve što znate, a vama drago kad vam neko potvrdi.)

A znate i ”poentu” ovog teksta. Ne treba biti previše pametan i izvlačit’ neke ”groundbreaking” zaključke. Nije niko lud, 90% ovih fakulteta služi samo za prodaju diploma. Većina ovih koji će završiti fakultet ili već ima neko radno mjesto ”obezbijeđeno”, ili će ga imati kad završi. Nešto malo naivnog ljudskog taloga se upiše i zato što nisu mogli nigdje drugo pa se nadaju da će s papirom u rukama naći kakav bilo posao, a mama i tata će školarinu odvojit od penzije. Ionako bi je bacio na gudru i klađaru, nije neka razlika.

Sad ću ono za kraj, k’o kvazimislioci, reći da je ulazni portal u rektorat paradigma stanja visokog obrazovanja u BiH. Kroz tu simboličku nastrešnicu sa početka teksta mladi ulaze u predstojeći život, a ta ulazna sekvenca im označava i priprema ih za predstojeće sadržaje. Jeste li vidjeli kako sam ja to samo povezao? A? Može li petica iz sastava?

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s