Piše: Dubravka Hajdarović

Ako želite biti vjerodostojni, jedna od stvari koju morate činiti je ispunjavati data obećanja. Žao mi je što prilično kasnim, ali evo, ispunjavam obećanje. Djeci nikad ne odugovlačite sa ispunjavanjem obećanja, jer vam neće vjerovati. A kada ste roditelj, jedna od stvari koju najviše želite je da vam djeca vjeruju i povjeravaju svoje tajne i probleme.

Obećala sam pisati o autorskim pravima, prilagođeno onima koji pisanom riječi stvaraju proizvode svog umnog rada (kao što je roba proizvod fizičkog rada u najširem smislu riječi, čovjekove ruke ili mašine), te o važnim stvarima koje novinar treba znati kada piše, slika, objavljuje, citira, da ne biste došli u situaciju da vam neko kaže kako ga „potkradate“.

Zakon o autorskim i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini (važeći je iz 2010. g.) je samo nastavio zaštitu, te proširio onaj dio autorskih prava koji je i u svjetskim trendovima uveden. Krenimo redom:

Autorsko djelo može biti: ORIGINAL
– pisano djelo (književni tekstovi, studije, udžbenici i priručnici, članci i drugi napisi, kompjuterski programi) – govorno (govori, predavanja, propovijedi, enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke narodnih i književnih tvorevina, zbrike dokumenata, zbirke sudskih podluka, baze podataka i sl. S obzirom na raspored ili način izlaganja ova djela predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine);

– dramska, dramsko-muzička i lutkarska djela, koreografska, pantomimska, muzička djela sa riječima ili bez, audiovizuelna djela (filmska i srodno filmskom stvaranju);

– djela likovnih umjetnosti (crteži, slike, grafike, kipovi i sl.);

– djela arhitekture (skice, planovi, nacrti, izgraženi objekti);

– djela svih primjenjenih umjetnosti, grafičko i industrijsko oblikovanje;

– fotografska djela, kartografska djela;

-prezentacije naučne, obrazovne ili tehničke prirode (tehničke skice, planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vještaka, itd.)

PREVODI, PRILAGODBE, OBRADE, MUZIČKE OBRADE I ARANŽMANI, DRUGE PRERADE IZVORNIH AUTORSKIH DJELA KOJA PREDSTAVLJAJU SAMOSTALNU TVOREVINU SU ZAŠTIĆENI KAO I SAMOSTALNA AUTORSKA DJELA.

NISU AUTORSKA DJELA:

– Ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela ili otkrića i prevodi istih;

– Službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvještaji, zapisnici, sudske odluke i sl.) i prevodi istih;

– Politički govori i govori održani tokom sudskih rasprava;

– Dnevne vijesti ili razne informacije koje imaju karakter kratke vijesti sadržane u obavještenju za štampu;

– Narodne književne i umjetničke tvorevine;

Autorska djela mogu biti plod rada jednog autora ili više njih (koautori). Ovdje će biti riječi samo ono što je u vezi sa novinama, pisanjem, fotografijom i objavljivanjem.

Autorska prava:
1. Lično-pravna (autorsko-moralna) prava;
 – pravo objavljivanja (kada, na koji način, u kojoj formi itd.)

– pravno priznavanja autora (da bude priznat i označen kao stvaralac)

– pravo poštivanja djela (da se suprotstavi mijenjanju ili upotrebi djela ako vrijeđa njegovu čast i ugled)

Uvijek se mora naznačiti ime autora.

2. Autorska-imovinska prava: pravo da zabrani ili dozvoli iskorištavanje svog djela i primjeraka djela i to:

pravo reproduciranja (grafičko umnožavanje, fotografiranje, fotokopiranje), pravo distribuiranja, pravo davanja u zakup (pravo da se original da na vremensko korištenje radi ostvarenja ekonomske koristi), pravo saopćenja javnosti, pravo prerade, pravo audiovizuelnog prilagođavanja, pravo prevoda.

Radi značaja navodim posebno oblike:

Pravo saopćenja javnosti:
– pravo javnog izvođenja, pravo javnog prenošenja, pravo javnog prikazivanja, pravo javnog saopćavanja s fonograma i videograma, pravo radiodifuznog i kablovskog reemitiranja, pravo sekundarnog korištenja djela koje se radiodifuzno emitira, pravo činjenja dostupnim javnosti.

Pravo izvođenja:
– pravo javnog recitiranja, pravo javnog muzičkog izvođenja, pravo javnog scenskog izvođenja

3. Druga prava autora

– pravo na naknadu za davanje na poslugu (ne odnosi se na primjerke iz biblioteka, na originale primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja, pozajmljivanje između javnih ustanova, i sl.);

– pravo slijeđenja (ako autor proda original djelo likovne umjetnosti, pa ponovo djelo bude prodato, u slučaju da se prodavač, posrednik ili kupac bave profesionalno prometom umjetničkih djela, pripada pravo autoru da bude obaviješten o novom vlasniku i da potražuje naknadu koja je određena u procentima u zakonu prema vrijednosti cijene);

– pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu;

– pravo pristupa i predaje djela.

Dozvoljeno je bez pribavljanja dozvole, ali uz odgovarajuću naknadu:

a) reproducirati u čitankama, udžebenicima, ispitnim materijalima odlomke iz autorskih djela, fotografije likovne, primijenjene umjetnosti grafičkog dizajna itd., ako su objavljeni, ili objavljivati putem javnog saopćavanja;

b) reproducirati u periodičnoj štampi ili u pregledima takve štampe (kliping) pojedinačne tekstove, članke o aktuelnim političkim, privrednim, vjerskim i drugim pitanjima, osim ako je autor izričito zabranio;

c) reproduciranje i distribucija za potrebe invalidnih lica, ako to djelo ne postoji u traženom obliku, ako je upotreba u vezi sa invalidnošću lica, i ako nije s namjerom da se ostvari neposredna ili posredna korist.

U obimu potrebnom za INFORMIRANJE JAVNOSTI dozvoljeno je bez dozvole (uz navođenje imena autora):
– reproducirati autorska djela koja se pojavljuju kao sastavni dio tekućeg događaja o kome se informira;

– pripremiti i reproducirati kratke izvode ili sažetke iz pojedinih novinskih i sličnih članaka;

– reproducirati javne političke, vjerske i druge govore održane u organima vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom državnih i vjerskih svečanosti;

– slobodno koristiti dnevne informacije i vijesti koje imaju prirodu novinskog izvještaja;

Za potrebe NASTAVE dozvoljeno je javno izvođenje objavljenih djela radi podučavanja, na besplatnim školskim priredbama, ako izvođači ne primaju naknadu, radiodifuzno emitiranih školskih emisija.

Za PRIVATNU UPOTREBU dozvoljeno je: reproduciranje na papiru (npr. fotokopirati), na bilo kom nosaču (CD,DVD i sl.) ako nije namijenjeno javnosti ili stjecanju imovinske koristi. Ovo važi za fizička lica, ali i za javne arhive, biblioteke, muzeje, obrazovne i naučne ustanove, ako to čine fotokopitanjem ili snimanjem sa vlastitog primjerka.

Dozvoljeni su citati uz navođenje autorskog djela, izlaganje djela na javnim izložbama i aukcijama u svrhu promocije tih izložbi, slobodna prerada djela (ako se radi o parodiji ili karikaturi, i ne stvara zabunu u pogledu izvora djela, prerada djela nepristupačna javnosti), reproduciranje u svrhu provjere ispravnosti uređaja u trgovinama sa muzičkim uređajima.

NIJE DOZVOLJENO REPRODUCIRANJE:
– pisanih djela u obimu cijele knjige – osim ako su primjerci rasprodati najmanje dvije godine;

– notni materijali, osim ručnog prepisivanja;

– elektronske baze i kompjuterski programi;

– djela arhitekture (u obliku izgradnje djela);

– bilo koje djelo, ako bi takvo reproduciranje oštetilo autora.

AUTORSKO PRAVO TRAJE ZA ŽIVOTA AUTORA I 70 GODINA NAKON NJEGOVE SMRTI. Nezavisno je od prava vlasništva ili drugih stvarnih prava vezanih za autorsko djelo. Jednom prenesno, vlasništvo na originalu ili primjerku djela na teritoriji Bosne i Hercegovine, iscrpljuje pravo distribuiranja, što znači novi vlasnik ima to pravo. Autor može ograničiti određena prava sadržajno, prostorno ili vremenski. Ako nije ograničeno, ili nešto drugo ugovoreno, smatra se da je pravo prenešeno za teritorij Bosne i Hercegovine (dakle ne druge zemlje) na vrijeme koje je uobičajeno za određenu vrstu prava. Za dalji prenos na treća lica potrebna je dozvola autora, osim ako nije drugačije ugovoreno. Ne mogu se ugovarati prenos moralnih prava, prenos autorskih imovinskih prava na budućim djelima ili nepoznate načine iskorištavanje djela, niti autorsku pravo kao cjelinu (misli se na sve dijelove prava koja u sebi sadrži).

Pravo pokajanja je pravo autora da jednostranom izjavom volje raskine ugovor o prenosu autorskih prava, i uskrati dalje korištenje, ako za to ima ozbiljne moralne razloge, i ako prethodno nadoknadi nosiocu prava običnu štetu (koliko je plaćeno). Ovo se ne odnosi na kompjuterske programe, audiovizuelna djela i baze podataka. Ugovor o autorskom pravu uvijek mora biti u PISANOJ FORMI (izuzetak za izdavanje članaka, crteža i drugih djela u dnevnoj i periodičnoj štampi, što ne znači da to nisu autorska djela, nego se za njih ne traži pisana forma).

Autorsko pravo je nasljedno, odnosno nasljednici autora nakon njegove smrti stiču prava po osnovu njegovog autorstva, dok ne istekne zaštitni rok.

Vrste ugovora su: izdavački ugovor, ugovor o izvođenju, ugovor o stvaranju djela po narudžbi, ugovor o autorskom djelu u radnom odnosu, ugovor o kompjuterskim programima, ugovori za audiovizuelna djela.

Srodna prava autorskom pravu su: prava izvođača, prava proizvođača fonograma, prava filmskih producenata, prava organizacija za radiodifuziju, prava izdavača, prava proizvođača baze podataka.

Srodna prava traju 50 godina od prvog izvođenja, izdavanja, proizvodnje i prenosa audivizuelnog djela, osim prava proizvođača fonograma koji traju 15 godine od završetka izrade baze podataka.

Zakon nadalje razrađuje zaštitu autorskih prava, odnosno načine na koje se ona ostvaruje, i osigurava je svim licima na terotiriji Bosne i Hercegovine, ne samo državljanima, nego stranim državljanima, pa čak izbjeglicama i osobama bez državljanstva, koje po osnovu prava na azil ili privremeni boravak se nalaze u zemlji.

Ovaj presjek normi iz zakona bi trebao da vam pomogne da dobijete neke osnovne pojmove i slike u vezi sa autorskim pravima. Svakoj vrsti ugovora ili srodnog prava je u zakonu posvećeno posebno poglavlje jer prava koja se štite su različita ili specifična. Za potpuniju sliku, bilo bi potrebno obraditi svaki od ovih poglavlja. Pitanje prenosa autorskih prava je pitanje koje se može postaviti i između subjekata različitih država, uvijek se rješava ugovorom, što dokazuje i nedavna odluka Asocijacije kablovskih operatera da prestane sa reemitiranjem programa Nova TV iz Hrvatske upravo zbog toga što je Regulatorna agencija za komunikacije, nakon upozorenja menadžementa Nove TV, ocijenila da se ono vrši bez postojanja ugovora o prenosu autorskih prava radiodifuznih organizacija.

Ovaj članak ima isključivo edukativnu funkciju za sve koji se bave nekim od oblika autorstva, kao i za čitatelje, konzumente, da se educiraju u jednoj oblasti koja je svakodnevno prisutna u životu. U idućem nastavku biće riječi o kleveti, etičkom kodeksu za novinare, javnom objavljivanje, jeziku mržnje itd.