Piše: Majda Balić

Obilježavanje dvadeset i druge godišnjice vukovarske golgote ostat će upamćeno kao svojevrstan politički obračun Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara s državnom vlasti. Danima su vukovarski branitelji poručivali premijeru Hrvatske Zoranu Milanoviću i najvišemu državnom vrhu da je nepoželjan u Vukovaru zbog ćirilice, a jučer je konačno došlo i do pokazivanja otvorenog prijezira. Naime, iako je u predhodnom periodu iz Stožera za organizaciju najavljeno da neće izazvivati nikakve incidente, najviši državni vrh je spriječen u namjeri da položi cvijeće na Memorijalno groblje u okviru planiranoga državnog protokola. Stoga je državni vrh  u jednom trenutku odlučio odustati od hoda u Koloni sjećanja, te su umjesto na groblju, svoje vijence položili na Ovčari.

Dok su jučer ujutro u Vukovar hitale hiljade građana Hrvatske i onih koji su poželjeli odati počast vukovarskim žrtvama, ispred zgrade Županije koja se nalazi u blizini vukovarske bolnice prije 9 sati počela se formirati kolona koja je po riječima članova Stožera, predstavljala ‘vukovarsku Hrvatsku’. Većina Vukovaraca se i priključila toj koloni koja je mimohod do Memorijalnog groblja započela prije nego je u krugu bolnice započeo državni protokol. Među pristunima u koloni su viđeni i generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak koji su privatno stigli odati počast palim Vukovarcima. No, dosta je gostiju ostalo zbunjeno uvidjevši da se zapravo formiraju dvije kolone za mimohod ne znajući kojoj treba se se priključe na putu do spomen obilježja. Zbunjeni su bili i mediji, pa je izvještavanje na momente bilo izuzetno zbrkano i proturječno, što je dovodilo do toga da u isto vrijeme kolaju suprotne informacije.

Kolona ‘vukovarske Hrvatske’ blokirala je kolonu državnog protokola na križanju Bauerove i ulice Alojzija Stepinca. Članovi Stožera prepriječili su cestu svijećama. U vukovarskoj koloni s državnim dužnosnicima bili su i čuveni Stari Jastreb i Mladi Jastreb – odnosno komandanti odbrane Vukovara Mile Dedaković i Branko Borković, te političar Tomislav Merčep koji su put do Memorijalnog groblja nastavili s kolonom koju je predvodio Stožer. Konačan epilog ove neugodne situacije desio se nakon što je državni vrh odustao od mimohoda prema Memorijalnom groblju. Ovaj je događaj nažalost zasjenio sve ostale u jučerašnjemu danu, a o odjecima ovoga još će se dugo raspravljati obzirom da je već sinoć krenulo „prepucavanje“ između predsjednika republike Hrvatske Ive Josipovića i čelnika HDZ-a čija je kolona trijumfirala u jučerašnjem događaju.

Premijer Zoran Milanović koje je bio glavna tema natpisa izvješenim na vukovarskim kućama, o opstrukciji „stožeraša“ kaže: „Na ovakav način se svatko može organizirati, tko ovo doživljava kao utakmicu! A ovo za mene nije utakmica. Nek’ igraju sami.“

Branko Borković – Mladi Jastreb je prokomentirao događaje i scenarij podjele na dvije kolone riječima: „Danas se nije trebalo dogoditi da jedni na druge nabacuju blato.“

General Ante Gotovina za hrvatsku državnu televiziju rekao je kako su na taj sveti vukovarski dan bitni samo oni koji su se žrtvovali u gradu heroju: ‘Vukovar je grad heroj i došao sam se pokloniti žrtvi grada. S pijetetom odati počast braći i sestrama. Oni su se borili za našu domovinu. To je važno, sve ostalo je sporedno‘, rekao je Gotovina.

‘Koliko onih koji su mi danas priječili put i nazivali me ‘nevukovarskom Hrvatskom’ ima člana obitelji koji je završio na Ovčari?‘, zapitao se jučer preko twitter-profila Bojan Glavašević, sin novinara Siniša Glavaševića.

(Branko Borković,Tomislav Merčep sa obitelji i suborcima)

(Poruke Milanoviću i Vladi postavljane duž puta)

(Poruke građana Vukovara Vladi i učesnicima Kolone sjećanja)

U spomen na stradale, u noći sa 17-og na 18-ti, u mnogim hrvatskim gradovima duž ulica koje u imenu nose naziv Vukovara zapaljene svijeće, a na putu do Vukovara, gotovo svaka kuća je na prozorskoj dasci imala barem jednu upaljenu svijeću.

Molitvu za poginule i nestale molio je nadbiskup đakovački i osječki msgr. Đuro Hranić, koji je predvodio i misu zadušnicu na groblju.

Osim nekoliko neformalnih grupa iz Mostara, Širokog Brijega, Travnika i Brčkog, ove godine je Vukovar posjetila i delegacija Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva koja je dan ranije i u Sarajevu organizirala prvu mirovnu akciju posvećenu sjećanju na Vukovar.

Predstavnici UDIK-a na čelu sa aktivistom Edvinom Kankom Ćudićem položili su vijenac u spomen ubijenim civilnim žrtvama rata. Tom prilikom su se i obratili javnosti, te se u ime građana Bosne i Hercegovine ispričali građanima Vukovara što su na prvo zvanično odavanje pošte u ime građana BiH, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, morali čekati čak 22 godine.

(foto: UDIK – Jusuf Hafizović)

Jutros je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac pozvao je prije početka sjednice sve hrvatske zastupnike da odaju počast žrtvama u Vukovar: ‘Jučer sam prvi put bio u Koloni sjećanja u Vukovaru. Prvi put u Vukovar sam došao 1996. pred početak mirne reintegracije, pred početak mira u Republici Hrvatskoj i povratka onih koji su iz njega morali otići. Nisam mogao napraviti nešto što želim ovdje uraditi. Neka mi predsjednik Sabora ne zamjeri što će izgledati kao da preuzimam njegovu ulogu. Želim ovdje od svojih 5 minuta odvojiti minutu za sve žrtve u Vukovaru. Pozivam vas da se ustanete i da pokažemo da možemo biti veći nego što smo bili jučer i nego što smo prošli tada. I da odamo žrtve onako kao što smo to trebali jučer’, pozvao je sve zastupnike Pupovac.

(Paljenje svijeća na spomen obilježju)

(Misu je predvodio msgr. Đuro Hranić)

(Memorijalno groblje)

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine obilježava se na dan pada Vukovara. Prije 22 godine, 18. novembra 1991. godine, nakon tromjesečnog otpora, slomljena je herojska obrana Vukovara i u izmučeni grad su upali pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih snaga. Grad je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u legendarnu 204. vukovarsku brigadu.

Od početka bitke za Vukovar, 25. augusta 1991. ubijeno je 1624, a ranjeno 1219 ljudi. Nakon okupacije oko 8000 vukovarskih branitelja i civila završilo je u srbijanskim logorima, dok je oko 22 hiljade Hrvata, ali i ostalih nesrba protjerano iz Vukovara. Ovčara, odnosno pokolj u Vukovaru, je bio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi u noći sa 20. na 21. novembra 1991. tokom okupacije Vukovara kada je ubijeno između 255 i 264 civila koji su, dok su još uglavnom tada bili pacijenti, deportirani iz vukovarske bolnice, odvezeni u logor te potom smaknuti u divljini. Pokolj na Ovčari je najveći pojedinačni pokolj koji se desio za vrijeme Domovinskog rata. Među žrtvama su i francuski ratni dobrovoljac Jean-Michel Nicolier i novinar Siniša Glavašević. Na Ovčari nisu ubijeni isključivo Hrvati, već i više Srba branitelja grada, više Bošnjaka, Mađara, kao i jedan Francuz i Nijemac a među ubijenima je i nećak generala JNA Andrije Rašete, koji nije nosio to prezime, a u bolnici je izdavao lijekove.